
U ovom članku ću se baviti bilansom stanja i bilansom uspeha kompanija. Pišem kroz objektiv investitora, stoga tekst nije na nivou kursa za knjigovođe. Takođe nije ni kompletan priručnik za analiziranje kompanija, cilj mi je da objasnim neke stavke investitorima početnicima i istaknem nekoliko bitnijih elemenata bilansa kao i moguće znake upozorenja da sa kompanijom nešto nije u redu..
Šta su bilans stanja i bilans uspeha
https://sr.wikipedia.org/wiki/Bilans_stanja
Bilans stanja (balance sheet) je finansijski izveštaj o stanju (imovine) privrednog društva na određeni dan.
Sastoji se od uporednog prikaza
- aktive, odnosno sredstava sa kojim privredno društvo raspolaže i
- pasive, odnosno prikaza izvora ili porekla tih sredstava.
U bilansu stanja vrednost aktive i pasive mora da bude jednaka.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Bilans_uspeha
Bilans uspeha (income statement) je finansijski izveštaj u kome se prikazuju prihodi i rashodi privrednog društva sa ciljem utvrđivanja rezultata poslovanja (ostvarene dobiti ili gubitka) u određenom vremenskom periodu.
Logično, sadržinu bilansa uspeha čine prihodi i rashodi stim da se naročito ističe struktura prihoda i rashoda.
Bilansi stanja i uspeha su osnovni izvori iz kojih se možemo informisati o radu kompanija. Mnogi finansijski pokazatelji se baziraju na podatke koji se nalaze u ovim bilansima pa je za investitore koji ulažu na duži vremenski period i biraju pojedinačne akcije poželjno poznavanje i razumevanje elemenata bilansa. Posle nekoliko analiza, kada steknete rutinu i iskustvo bićete u stanju da za 5-10 minuta pronađete važne informacije. Kada analiziram neku kompaniju uvek proverim i bilanse, mada su za mene ove informacije manje bitne od informacija koje se mogu dobiti pomoću EVA koncepta.
Bilans stanja
Bilans stanja je finansijski izveštaj o stanju (imovine) privrednog društva na određeni dan. U njemu vidimo sva sredstva (assets) kompanije. Nasuprot sredstava se nalaze izvori – obaveze i kapital (liabilities and stockholder equity). Izvori pokazuju odakle potiču sredstva, tačnije na koji način su nabavljena sredstva kompanije. Izvori se dele na sopstvene (equity) i tuđe ili pozajmljene (liabilities).
Sopstveni kapital predstavlja kapital koji pripada samo preduzeću. Sastoji se iz osnovnog kapitala, rezervi i neraspoređene dobiti. Sopstveni kapital se povećava uspešnim poslovanjem.
Pozajmljeni kapital iliti obaveze se uglavnom dele na kratkoročne i dugoročne obaveze. Tu spadaju krediti, obaveze po osnovu obveznica, obaveze prema dobavljačima, obaveze za zarade, obaveze za poreze i doprinose, …
Podatke (slike) koje ću prikazivati uzimam sa sajta morningstar.com
Baza podataka sa podacima od poslednjih 5 godina na sajtu morningstar.com se besplatno može koristiti. U njemu se nalaze podaci kompanija iz celog sveta. Registrujte se besplatno na stranicu, zatim u polje “Search Quotes and Site” upišite traženu kompaniju i kliknite na jezičak “Financials”.

Na ovom jezičku treba izabrati “Balance Sheet”, zatim kliknite na “Details View”.

Na sledećoj slici vidimo bilans stanja kompanije Altria (MO).

Sredstva kompanije (Total Assets) se dele na dve velike grupe: tekuća (obrtna) sredstva (Total Current Assets) i ne tekuća (obično su to osnovna) sredstva (Total Non-Current Assets).
Sredstva kompanije
Dve velike grupe se mogu dalje deliti.
Tekuća sredstva su sredstva koja imaju rok upotrebe kraći od godinu dana, to jest očekuje se da će se one unovčiti ili koristiti u roku od godinu dana. Tekuća sredstva su ona koja su neophodna za nesmetani rad kompanije u bliskoj budućnosti. Tu spadaju gotovina, potraživanja od kupaca, zalihe, potrošni materijal, itd. Važnije stavke pod Total Current Assets su:
- Cash, Cash Equivalents and Short Term Investments: gotovina i ulaganja koja se planiraju realizovati u vremenskom periodu manjem od godinu dana.
- Inventories: zalihe, sirovina, potrošni materijal. Pretežno kod kompanija čija je glavna delatnost proizvodnja.

Ne tekuća sredstva su sredstva sa rokom upotrebe dužim od godinu dana (iznenađeni?). To su sredstva na koje se kompanija oslanja u dužem vremenskom periodu. Važnije stavke pod Total Non-Current Assets su:
- Net Property, Plant and Equipment: nekretnine, zemljište, mašine, oprema, itd.
- Goodwill: u knjigovodstvenom smislu goodwill nastaje kada jedna kompanija kupi neku drugu (ili deo neke druge kompanije) i plati za nju veću cenu od knjigovodstvene vrednosti.
- Intangibles other than Goodwill: nematerijalna imovina, na primer softveri, licence, itd.
- Total Long Term Investments: najčešće su to hartije od vrednosti drugih kompanija koje su u posedu analizirane kompanije. Ovo su ulaganja koje kompanija planira da drži duže od godinu dana.

Na šta obratiti pažnju kod analize sredstava?
Postoje neke smernice, ali ne možemo govoriti o nekoj univerzalnoj šemi koja se može upotrebiti automatski za analizu raznih kompanija. Na primer, nije neobično da nematerijalna imovina (Intangibles other than Goodwill) bude procentualno visoka u odnosu na ukupna sredstva kod kompanija koje se bave izradom softvera ili uslužnom delatnošću, dok isti ti visoki procenti nisu poželjni kod kompanija čija je pretežna delatnost proizvodnja.
Što se tiče Goodwilla, ne volim kompanije kod kojih je procentualna vrednost ove stavke visoka u odnosu na ukupna sredstva. Visoke vrednosti po pravilu znače da kompanije rastu akvizicijama. Uvek je bolji organski rast. Akvizicije su mač sa dve oštrice. Mogu da ispadnu dobro i da se isplate, čak i ako su plaćene previše, ali se često desi suprotan slučaj. Dakle akvizicije uvek nose u sebi određen rizik. Povrh toga, mnogo je teže analizirati kompaniju koja konstantno kupuje druge jer se na taj način pravi zbrka u bilansu stanja i istvari postaju nejasne.
Za Property, Plant and Equipment važi potpuno suprotno od onog što je opisano kod nematerijalne imovine. Ako je u pitanju kompanija koja se pretežno bavi proizvodnjom dobro je da PPE procenat bude visok u odnosu na ukupna sredstva. Izuzetak kod ovih kompanija što se tiče nematerijalne imovine može biti brend, koji u nekim slučajevima ima veliku vrednost. Recimo brend Coca Cola se procenjuje na oko 84 milijarde dolara (link).
Konstantno rastući iznos gotovine znači da kompanija ne zna gde/kako da uloži keš, što nije dobro za investitore, jer gotovina nema prinos. Ipak rastući iznos gotovine otvara mogućnost za otkup svojih akcija (share repurchase), što može biti dobro za investitore pod uslovom da akcije kompanije nisu precenjene. Da ne bude sve crno i belo opet postoje neki izuzeci. Veća količina gotovine može biti prednost ako se kompanija priprema za veliku investiciju (na primer izgradnja novih postrojenja, modernizacija stare opreme) ili akviziciju. Međutim ove stvari se ne mogu videti iz bilansa stanja već se najčešće mogu pronaći u earnings call transkriptima.
Isto tako konstantno rastuće brojke kod zaliha uglavnom ne znače ništa dobro, jer ukazuju na to da kompanija ima poteškoća sa prodajom robe.
Iz čega se sastoje izvori?
Da ponovimo izvori pokazuju odakle potiču sredstva, tačnije na koji način su nabavljena sredstva kompanije. Dele se na pozajmljene izvore tj. obaveze (Liabilities) i sopstvene izvore tj. kapital (Equity).

Obaveze se dalje dele na kratkoročne (Current Liabilities) i dugoročne (Non-Current Liabilities) obaveze. Kao i ranije, kratkoročne obaveze su one čije je dospeće kraće od godinu dana.
Jasno, mnogi bitniji pokazatelj od apsolutnih iznosa obaveza je njihov odnos prema sredstvima ili prema sopstvenim izvorima.
U ovom delu bilansa se nalazi i sopstveni kapital.

Tu se nalaze informacije o otkupljivanju i razvodnjavanju sopstvenih akcija, o Price/Book (P/B) pokazatelju, tj o odnosu tržišne vrednosti kompanije i knjigovodstvene vrednosti kapitala.
Generalno, većina fundamentalnih pokazatelja se temelji na bilansu stanja. Međutim bilans stanja je statičan podatak, pokazuje sliku o finansijskom stanju u jednom datom trenutku ali ne i o tendencijama. Obavezno treba analizirati više godina unazad kako bi stekli pravu sliku. Na primer, da li rastu obaveze, dok sopstveni kapital opada ili stagnira, to jest kvari se finansijka situacija. Zatim da li se vrednost (ili odnos u odnosu na sredstva) goodwilla povećava.
Kod Altrie recimo vidimo da se 2019. godine naglo povećao dugoročni dug.

Ovaj podatak ne znači automatski lošu stvar. Mora da se pogleda zašto je došlo do zaduživanja. Recimo ako je kompanija našla dobru investiciju koja će doneti veliki profit (da li hoće ili ne pokazaće vreme – znate već, mač sa dve oštrice) onda uzimanje kredita može biti dobar potez.
Ozbiljnom analizom bilansa stanja možemo steći uvid u mnoge aspekte kompanije, možemo otkriti znake upozorenja o potencijalnim nadolazećim problemima. Nije baš pametno dugoročno ulagati u neku kompaniju ako pre toga nismo posvetili dovoljno vremena analiziranju bilansa stanja, doduše ova analiza nije dovoljna za nalaženje kvalitetne dugoročne investiranje, ali je neophodna.
Bilans uspeha
Bilans stanja nam pokazuje šta kupujemo, daje sliku o finansijskom stanju kompanije, dok nam bilans uspeha pokazuje uspešnost stvaranja profita, to jest u kojoj meri je kompanija sposobna da na pravi način upotrebi sredstva sa kojima raspolaže.
Bilans uspeha je finansijski izveštaj koji prikazuje prihode i rashode u toku nekog vremenskog perioda (najčešće u toku jedne godine). Prikazuje prihode, operativne troškove, poreze i na kraju profit kompanije.

Najbitnije stavke u bilansu uspeha:
- Total Revenue: ukupan prihod
- Cost of Revenue: troškovi prihoda
- Total Gross Profit: jednako Total Revenue – Cost of Revenue
- Operating Expenses: svi troškovi – kamate, troškovi administracije, kamate, …
- Operating Income: operativni profit = Total Gross Profit – Operating Expenses
- Net Interest Expenses: troškovi kamate
- Other Income / Expenses: ostalki prihodi i rashodi
- Pretax Income (Earnings before Tax): dobitak pre oporezivanja
- Provision for Income Tax: iznos poreza
- Net Income: neto dobit
- Total Basic EPS (Earnings per share): profit po jednoj akciji
- Basic Weighted Average Shares Outstanding: broj emitovanih akcija
Slično kao kod bilansa stanja ni ovde nam nisu toliko interesantne absolutne veličine, kao na primer neto dobit ili ukupan prihod, već različiti pokazatelji koji se računaju iz ovih stavki. Na primer P/E (Price to Earnings), P/S (Price to Sales), …
Reč dve za kraj
Površna analiza neke kompanije na osnovu bilansa stanja i uspeha nije komplikovana i ne zahteva puno vremena. Sve što vam treba je iskustvo, da sami analizirate nekoliko kompanija i prelazite stavke korak po korak, pa čak i da sami oduzimate i sabirate. Za neku dublju analizu već nije na odmet ako se razumete malo i u računovodstvo. Pre svega da znate zašto se neke stavke knjiže baš onako kako ih vidite u bilansima.
Kada analiziram neku kompaniju, bilans stanja i uspeha mi služe kao nulti korak. Ako vidim nešto što mi se ni malo ne dopada preskačem kompaniju i idem na sledeću. Često se takve stvari vide već iz površne analize. Retko kada analiziram bilanse stavku po stavku. Ako kompanija preživi prvi filter analiziram EVA podatke i čitam Earning Call Transcripte. Ako sve bude po mom ukusu uzimam manje pozicije i krećem da pratim detaljnije kompaniju i dešavanja oko nje. Ako se stvari odvijaju onako kako želim, povećavam poziciju.
Već sam rekao na početku da članak nije priručnik za analizu kompanija. Cilj je bio da opišem neke važne pojmove i da dam smernicu početnicima. Na kraju krajeva ne postoji jedinstven algoritam kako pronaći dobru investicionu priliku analiziranjem bilansa stanja i uspeha. Na primer ja ne volim kada se kod neke kompanije goodwill konstantno povećava, dok drugi investitori možda baš traže takve prilike.
Krenite sami da analizirate i nemojte se uplašiti ako vam u početku ništa ne bude jasno, samo nastavite sa analizama i sve će doći na svoje.
Odlično objašnjeno.
Hvala vam na ovom clanku.
Veoma je koristan za uvod u analizu finansijskih izvestaja pogotovo zbog prevoda segmenata na naski.
U zdravlje!
Zanima me konkretno primer ako su poslovni prihodi firme 800 miliona dinara za 2021 godinu, a evidentiran je gubitak 34 miliona da li bi banka odobrila stranci kredit(stambeni ),sve ostalo ispunjava uslove stranka..
Poštovanje Kristina
U potpunosti zavisi od politike banke. Samo banka može da vam da odgovor na to pitanje.